U crijevima čovjeka živi oko 100 milijuna živih bakterija. Svaki spomen bakterija povezujemo s lošim, no mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije dijelimo na „dobre” ili korisne (uobičajeno prisutne u našem organizmu, tzv. mikrobiota), i „loše” ili patogene (dolaze izvana i mogu uzrokovati bolest), a njihova ravnoteža utječe na brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na sveukupno zdravlje čovjeka.
Znanstvenici i stručnjaci uveli su novi pojam za crijevnu mikrofloru – mikrobiota. On se definira kao zbroj svih mikroorganizama na ljudskom tijelu ili unutar njega.
U crijevima čovjeka živi oko 100 milijuna živih bakterija. Svaki spomen bakterija povezujemo s lošim, no mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije dijelimo na „dobre” ili korisne (uobičajeno prisutne u našem organizmu, tzv. mikrobiota), i „loše” ili patogene (dolaze izvana i mogu uzrokovati bolest), a njihova ravnoteža utječe na brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na sveukupno zdravlje čovjeka.
Zašto je važna bakterijska mikrobiota?
Bakterije koje prirodno žive u našim crijevima imaju brojne funkcije koje su od vitalne važnosti za naše zdravlje:
- sudjeluju u procesima probave, posebno probave šećera i masti
- poboljšavaju apsorpciju oligoelemenata
- sprečavaju prolazak štetnih mikroorganizama (virusa, bakterija i ostalih štetnih čestica), kao fiziološka barijera
- omogućuju pravilno morfološko i funkcionalno sazrijevanje probavnog sustava kod djece
- sudjeluju u razgradnji žučne kiseline i nekih hormona kod djece
- kontroliraju kvalitetu i količinu crijevnih plinova
- sudjeluju u proizvodnji i apsorpciji vitamina K i vitamina B skupine
- sudjeluju u razgradnji i apsorpciji različitih lijekova
Probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.
Prebiotici nisu živi mikroorganizmi, to su neprobavljivi ugljikohidrati. Potječu iz biljnih izvora, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Dodaju se u fermentirane mliječne proizvode kao blagi zaslađivači. Pogodni su i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks nula. Prebiotici služe kao hrana probioticima.
